Naslovna Ekologija ZELENI MOSTOVI ZA SPAS

ZELENI MOSTOVI ZA SPAS

3331
0
PODELI

POVODI

KAKO IZGRADNJA PUTEVA UTIČE NA STRADANJE POJEDINIH ŽIVOTINJSKIH VRSTA U DIVLJINI

 

Ne postoje zvanični podaci koliko životinja svake godine strada od automobila širom sveta, posebno u Evropi, ali se procenjuje da ih samo na putevima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) svakodnevno strada skoro milion. To je više nego šokantan podatak, iako je reč o nezvaničnom broju. Zbog svega toga u mnogim državam širom sveta uvedeno je pravilo izgradnje takozvanih “zelenih mostova” koji životinjama omogućavaju sigurno i nesmetano prelaženje preko autoputeva. Mnoge zemlje uložile su velike napore kako bi se pobrinule za sigurnost svojih divljih životinja.

Srbija, nažalost, nije među tim državama, jer praktično ni na jednom autoputu ili putu uopšte nije izgrađen nijedan “zeleni most”, iako je na mnogim mestima bilo neophodno. Koliko Srbija kaska za razvijenim svetom, možda najbolje govori podatak da su prvi zeleni mostovi za životinje izgrađeni u Francuskoj još 50-ih godina prošlog veka. Najduži most na svetu takve vrste (nazvan Prirodni most Zanderij Krailo), izgrađen je u Holandiji i dug je 800 m, a širok 50 metara.


U mnogim državama u cenu izgradnje autoputeva odmah se ugrađuje i stavka o “zelenim mostovima”. Oni jednostavno moraju da budu napravljeni, jer u protivnom put ne može da dobije upotrebnu dozvolu. Kada će i u našoj državi zaživeti takva pravila teško je reći, ali s obzirom na to kojom brzinom gradimo puteve, izgradnja “zelenih mostova” će biti još dugo na čekanju. Postojeći i već izgrađeni autoputevi moraju stvoriti uslove za dodatnu izgradnju objekata koje bi trebalo prilagoditi nameni za što sigurnije kretanje životinja. Ovo se naročito odnosi na pojedine, već postojeće nadvožnjake koji bi lako mogli da se pretvore u “zelene mostove”.

Nasipanje i ozelenjavanje “zelenih mostova”, radi što boljeg uklapanja u prirodno stanište životinja, nije jeftino i zato ga mnogi izvođači radova na sve načine izbegavaju, ali kad se urade prema propisu zaista deluju veličanstveno i, što je najvažnije, bezbedni su za životinje.
“Zeleni mostovi” osim pružanja sigurnosti životinjama prilikom prelaza s jedne strane saobraćajnice na drugu, moraju da budu dovoljno prostrani i da se uklope u prirodno stanište.

Trebalo bi imati dodatno u vidu i da se izgradnjom “zelenih mostova” ne štite samo životinje već i vozači i njihovi automobili, jer svaki sudar sa životinjom na putu predstavlja posebnu opasnost koji sa sobom, osim životnih nosi i materijalne posledice.

 

Tuneli

Osim takozvanih “zelenih mostova”, putari primenjuju i izgradnju veštačkih tunela nasutih zemljom, koji se potom na poseban način ozelenjuju kako bi se što bolje uklopili u prirodno stanište životinja. Time se daje poseban doprinos očuvanju pojedinih životinjskih vrsta koje su posebno aktivne noću, pa samim tim i najčešće stradaju na putevima.

S. Š.