Naslovna Fenomeni “RIPALJKE” I MAGIČNE KUGLE

“RIPALJKE” I MAGIČNE KUGLE

4317
0
PODELI

 

 

Kaluđerski skok

Iako naši vodopadi ni približno ne mogu da se uporede sa najvišim na svetu ili u Evrpi (Endžel u Južnoj Americi 1.034 m, Vinufosen u Norveškoj 860 m), nekoliko njih ipak privlače pažnju. Više od trećine vodopada u Srbiji nalazi se na Staroj planini koje lokalno stanovništvo naziva “ripaljke”.

Rekorder je kaskadni vodopad Kaluđerski skok, visok 232 metra. Nastaje nedaleko od najvišeg vrha planine Midžor, na nadmorskoj visini od 1554 m sa koje se više od dvadeset većih ili manjih kaskada voda spušta do kote od 1322 m iznad mora. Neke od kaskada su gotovo vertikalne, dok veći broj ima nagib od 55 do 60 stepeni.

Na istoj planini je i vodopad Kopren na kome se voda rečice Dabidžin potok “strmoglavljuje” sa visine od 103,5 metara. Sastoji se od nekoliko kaskada, sa prosečnim padom od 56,4 stepena.

Slap od sedam suza

Kada je reč o “visini” vodopada u Srbiji, sledi Jelovarnik na Kopaoniku od 71 metar. Nalazi se istočno od Pančićevog vrha i od njega je udaljen oko dva kilometra. Voda sa Jelovarnika pada sa litice kao mlaz koji se posle desetak metara zaustavlja na prvoj kaskadi gde se pravi jezerce. Kada se jezero napuni, voda preskače kaskadu i pada na drugi nivo i dubi još veće korito. Druga kaskada je duga oko 18 m, dok je treća nešto kraća. Najveća je četvrta koja podseča na ogromno korito iz kojeg voda pada u dubinu od 40 metara. Protok vode je oko 25 l u sekundi, a s proleća kad se otapa sneg ili dok padaju jesenje kiše naraste i do 450 litara. Tada se pod snažnim vodotokom izgube kaskade i masa vode se sliva u jedinstven vodopad. Okolno stanovništvo ga naziva “slap od sedam suza”, jer potok Jelovarnik nastaje iz sedam izvora. Prati ga i legenda da je svaka njegova kapljica čudotvorna – ispunjava želje, posebno ljubavne, i obezbeđuje zdrav i srećan život.

Nešto niži od Jelovarnika je vodapad Piljski skok visine 64 m na Staroj planini na kojem se voda obrušava preko dve kaskade. Na istoj planini, a na Toplodolskoj reci je Čunguljijski vodopad visine 42 metra. Karakterističan je po tome što je posle otapanja snega vodotok tako jak da se svake godine po centimetar useca u stenu. Vodopad Tupavica, takođe na Staroj planini, ne svrstava se među “gorostase”, jer voda pada sa visine od 25 m, ali ga smatraju jednim od najlepših – tokom zime izgleda kao zavesa od leda, a u proleće i leto kristalno čista voda obrušava se niz litice od peščara i ostavlja nezaboravan utisak.

Čudotvorne lopte

U zapadnom delu Srbije, na planini Mali Povlen, nalazi se tidesetak kamenih kugli prečnika 15 cm do 2m čiji nastanak godinama golica maštu. Lokalno stanovništbo veruje da su ih po planini rasule natprirodne sile i podarile im lekovitu moć. O tome svedoči i legenda da je neki sakupljač pečurki, verući se po brdu, povredio nogu. Osetio je jak bol, ali je nekako uspeo da priđe jednoj od povlenskih kugli i seo da predahne. Posle nekoliko minuta osetio je čudno strujanje telom i bol je nestao.

Priča se i da ove kugle poseduju natprirodnu moć i da je dovoljno da se obe ruke stave na kuglu, zamisli želja, pa da se ona ostvari. Bilo je i onih koji su poverovali u priče da je u tim kuglama, ili ispod njih, skriveno blago pa su pokušavali da ih razbiju ili pomere, ali bez uspeha.

Načnici smatraju da je reč o tzv. peščanim loptama – masi peščara obavijenog tvrđim materijalom. Smatra se da su nastale pre oko 150 miliona godina kao posledica erupcija vulkana ispod nivoa mora i naknadniog taloženja sedimenata.

Slične kamene formacije nalaze se i na brdu Glavice u Gruži, kao i na nizu visova između planina Rudnik i Kotlenik. One se vezuju za legende po kojima su na svakom od ovih brda svojevremeno bila naselja koja su nestala padnom ovih kamenih gromada “sa neba”.

 

Borački krš

U jugozapadnoj Šumadiji, između Rudničkih, Kotleničkih i Gledićkih planina a na teritoriji opštine Knić nalazi se Borački krš. Reč je o vulkanskom bregu nastalom pre oko 20 miliona godina, a čine ga čvrste eruptivne stene dacita i andezita karakteristične boje i svetlucavih delova. Njihove sadašnje oblike (piramide, kupe, igličastih tornjeva, nazupčenih grebena…) “kreirala” je erozije vode, vetra i naglih temperaturnih promena.

Karlo Kubiček

Foto: Wikimedia, arhiva Novosti