Naslovna Fenomeni PLAVI BEZDANI ŠIROM PLANETE

PLAVI BEZDANI ŠIROM PLANETE

3261
0
PODELI

FENOMENI

NEOBIČNE PRIRODNE POJAVE KOJE I DANAS ZBUNJUJU I OBIČNE LJUDE I NAUČNIKE

Plavi bezdani širom planete

Među neobične, ali i pojave atraktivnog izgleda koje je priroda stvorila širom planete su i morski bezdani. Reč je o po nekoliko stotina metara dubokim jamama koji se po izrazito plavoj boji razlikuju od vode u okolnim plićacima. Nju obezbeđuje reflektovanje plavih zraka kao najizdržljivijeg dela spektra od belog karbonatnog peska na dnu. Cirkulacija vode u njima je slaba, pa je na većim dubanama bez kiseonika i negostoljubiva za život većine morskih stvorenja, ali je pogodno stanište za brojne bakterije.

Naučnici su u počeku mislili da je reč o jamama koje su posledica tektonskih poremećaja i da se javljaju u rasedima između “ploča”. Bilo je i onih koji su smatrali da su nastale kao posledica naglog hlađenja lave u moru posle vulkanski erupcija. Ipak, najprihvaćenije je mišljenje stručnjaka koji su na osnovu analiza okolnih stena došli do zaključka da su ovi bezdani nastali erozijom dubokih naslaga kalcijumskih stena koje je kasnije potopilo more.

Zmajeva rupa

Najdublji bezdan je na koralnom grebenu u Južnom Kineskom moru koji lokalno stanovništvo odvajkada naziva “oko” mora. Dubinu su nedavno, uz pomoć robota sa senzorima, izmerili naučnici i utvrdili da od vrha do dna ima 300 metara i 89 centimetara. Nazvali su je “Zmajeva rupa” na osnovu legende po kojoj je ovaj bezdan iskopao zmaj, tu živeo i pravio oružje. Kad je u podzemni svet došao kralj majmuna da kupi mačeve, koplja i helebarde, oni koje mu je zmaj ponudio bile su preteške za njegove vojnike. Zbog toga je kralj majmuna pokušao da ukrade magično oružje koje je odgovaralo njegovoj snazi i veštini njegove vojske, ali nije uspeo da ispliva na površinu.

Analize su pokazale da u “Zmajevoj rupi” ima dovoljno kiseonika samo u gornjoj trećini bezdana tako da tu živi samo oko dvadeset životinjskih vrsta. U većoj dubini od 100 m nema ga dovoljno, a i voda je prezasićena sumporom, pa gotovo da nema života. Okolne stene kao i dno su od kalcijum karbonata, a sadrže i fosile korala i krečnjačkih algi.

Naučnici smatraju da je “Zmajev bezdan” nastao delovanjem kiselih kiša na karbonatno tlo posle otapanja velikih količina leda, rastvarale ga i stvorila se duboka pećina. S obzirom na to da je nivo mora postao viši od težine vode, obrušio se krov pećine i nastala je ova velika plava rupa. Drugi smatraju da su plave rupe, pa i Zmajeva, posledica hemijskih reakcija mešanja slatke i slane vode pri čemu su se stvarale slabe kiseline koje su nagrizale krečnjak i druge karbonatne stene. Ima i načnika koji ističu da je aktivnost mikro i drugih organizama tokom niza godina uticao da plafoni popuste. Po pravilu, svi ovi bezdani, pa i Zmajev, formiraju se u blizini ili na koralnim grebenima, kao i masivnim karbonatnim stenama. Osim toga, uz primarnu vertikalnu i duboku rupu postoji i niz poprečnih horizontalnih tunela tako da se stvara lavirint.

Na Bahamima i u Belizeu

Na drugo strani planete, na Bahamima, nedaleko od Klarens tauna na Long Ajlendu, nalazi se bezdan koji, po imenu vlasnika okolnog zemljišta, nazivaju “Dinova plava rupa”. Duboka je 202 m i pre nego što je izmerena Zmajeva u Kineskom moru, slovila je za najdublju na svetu. Dinov bezdan ima kružni otvor prečnika od 25 do 35 m, a na dubini od 20 m širi se u pećinu sa prečnikom od 100 metara. Po legendi, Dinovu rupu je stvorio đavo, i sada živi u njoj i vuče nesmotrene u dubinu tako da lokalno stanovništvo izbegava da joj se čak i približi. To ne važi za ronioce koji se ovde okupljaju i pokušavaju da obore rekode u ronjenju na dah bez peraja. U aprilu 2010. godine profesionalni ronilac Vilijam Trubridž je srušio svetski rekord u ronjenju na dah u plavim jamama i dosegao dubinu od 92 m dok je sedam meseci kasnije stigao na dubinu od 101 metra. U novembru 2013. godine ronilac Nikola Mevoli nije isplivao posle pokušaja da ostvari rekord što je aktuelizovalo legendu o đavolu.

I za “Dinovu rupu” geolozi smatraju da je nastala erozijom krečnjačkih stena i stvaranjem pećina kojima je posle potapanja morskom vodom pao gornji sloj i stvoren je bezdan.

Nešto plića od Dinove je “Velika plava rupa” u Srednjoj Americi, na atolu okruženom plitkom lagunom udaljenom oko 70 km od obale Belizea. Dubina plavog bezadana je 125 m, sa otvorom od 305 m i kristalno prozirnom vodom tako da za vreme sunčanih dana vidljivost dostiže 115 metara. Prema geološkim istraživanjima, reč je o pećini sa obiljem stalaktita i stalagmita od 9 do 12 m koje je more poplavilo po završetku ledenog doba.

Laguna u kojoj je “Velika plava rupa” izuzetno je plitka tako da se tokom oseke pojavljuju krečnjački prsteni koji okružuju bezdan. Reč je o izuzetnoj prirodnoj pojavi tako da ne čudi što je uvršćena u svetsku prirodnu baštinu pod zaštitom Uneska.

Groblje ronilaca

I na istočnoj obali Sinaja u Crvenom moru, nedaleko od egipatskog sela Dahab, nalazi se plavi bezdan. Reč je velikoj koralnoj formaciji strmih ivica u obliku levka, prečnika 55 m i dubine 102 metra. Za ovu prirodnu pojavu karakteristično je i to da je samo nekoliko stotina metara udaljena od Sinajske pustinje.

Po legendi, nju je napravio emir čija je kćerka, kada je otišao u rat, počela da vodi ljubav sa lokalnim momkom. Po povratku, emir je saznao šta se događalo, naredio da se u moru iskopa duboka jama u kojoj su udavili mladića dok je kćerku pogubio zbog nemorala. Na bezdan je takođe bačena kletva da se u njoj udavi svako ko uđe u vodu. Da li zbog toga ili zbog nepromišljenosti, ovaj bezdan nazivaju “grobljem ronilaca”. Jer, između bezdana i Crvenog mora postoje kanali koji ih spajaju i kroz koje pokušavaju da prođu ronioci. U tome do sada nije uspelo četrdesetak.

Plavi bezdan dubok oko šezdeset metara nalazi se na obali ostrva Gozo na Malti. Okružen je visokim stenama, a povezan je sa samo nekoliko metara udaljenim Sredozemnim morem.

Delo gromovnika

U severozapadnom delu SAD, na obali Tihog okeana u državi Oregon, nalazi se prirodni fenomen koga nazivaju “Torov bunar”. Prema legendi, ovaj bog gromovnik bio je svedok velike ljubavi dvoje mladih koji su se u potaji nalazili na ovom mestu. Devojka je posle izvesnog vremena posumnjala u iskrenost osećanja mladića i ubila ga. Kad je Tor to video, odlučio je da ne kazni devojku ubicu, već da mladićevu krv pretvori u lavu vrelu kao što je bila njegova ljubav koja je na tom mestu napravila jamu.
Na prvi pogled “Torov bunar” izgleda kao rupa bez dna u koju otiče okean. To je, međutim, iluzija, jer je reč o jami prečnika oko tri metra i dubine oko 6 metara. U ovu jamu se, kad je jaka plima i nevreme, bučno uliva voda, ali i izbija kao vodoskok na nekoliko metara visine. Pretpostavlja se da od dna jame vodi nekoliko kanala povezanih sa okeanom što, po sistemu spojenih sudova, omogućava da dođe do ovog fenomena. Postoje i pretpostavke da kanalima voda dospeva u dublje slojeve, dolazi u kontakt sa vrelim kamenjem, isparava i stvara pritisak koji omogućava da fukcioniše vodoskok. Ovo je, ipak, samo hipoteza, jer za sada ne postoji način da se to proveri.

Torov Bunar je, ističu stručnjaci, vulkanska tvorevina, za razliku od dubokih krečnjačkih jama u okeaninima. U moru ga je stvorila ohlađena lava sa obližnjeg vulkana Sveta Helena.

Karlo Kubiček