Naslovna Fenomeni KAMELEON ČARAPAN I KROKODIL DŽIGERAN

KAMELEON ČARAPAN I KROKODIL DŽIGERAN

3433
0
PODELI

IZUMRLI SVET NA PROSTORU SRBIJE (7)

 

 

Savremena flora i fauna Srbije se zbog različitih tipova prirodnih staništa procenjuje kao raznovrsna i bogata. U prilog tome ide i podatak da na našim prostorima trenutno živi 74 procenata predstavnika evropskih vrsta ptica, 67 posto evropskih predstavnika sisara, 51 procenat riba, 49 gmizavaca i vodozemaca, oko 20 odsto flore…

A kako je pre nekoliko stotina miliona godina izgledao živi svet na današnjem prostoru Srbije? Ima naučnika koji tvrde da je u nekim periodima davne prošlosti na prostoru na kojem je sada Srbija živelo više vrsta nego danas. To, međutim, nije i naučno dokazano, ali jeste da danas na planeti živi samo jedan procenat predstavnika ondašnjeg živog sveta.

Uz pomoć stručnjaka Prirodnjačkog muzeja u Beogradu pokušaćemo da “rekonstruišemo” živi svet davnih vremena na ovim prostorima i pobliže upoznamo neke od predstavnika izumrlih vrsta.

– U neogenu, od pre 23 do pre 2,5 miliona godina, i reljef i klima na prostoru na kojem je današnja Srbija znatno su se razlikovali od savremenih – ističe dr Dragana Đurić, viši kustos paleozoolog Prirodnjačkog muzeja u Beogradu. – Tokom dvadesetak miliona godina, oba faktora su se često menjala. Bilo je perioda izuzetno tople i vlažne klime, karakteristične za današnje tropske kišne šume, kao i onih s nešto nižim temperaturama, ali i dalje sa obiljem vlage. Bilo je i perioda kada je na ovom našem prostoru klima bila kao u današnjim afričkim savanama. Zbog toga fauna u ovom periodu ima mnogo više vrsta koje su izumrle, ili grupa koje danas žive u udaljenim predelima i na drugim kontinentima. Na našem prostoru iz tog perioda najbrojniji su ostaci vodozemaca i gmizavaca, kao i riba, uglavnom slatkovdnih, dok su ostaci ptica malobrojni i veoma oštećeni.

 

Gmizavci iz srpskog jezera

Prema rečima naše sagovornice, najtopliji deo miocena sa prosečnom godišnjom temperaturom i do 22 stepena C trajao je od pre 20 do pre 14 miliona godina i naziva se miocenski klimatski optimum. Iz tog perioda pronađeni su fosili gmizavaca na lokalitetima Popovac, sela Prebrza, Sibnica i Lazarevac.

– U cementnim laporcima u Popovcu, nedaleko od Paraćina, pronađeni su ostaci krokodila starosti oko 16 do 17 miliona godina iz porodice aligatora. Reč je vrsti manjih dimenzija, nešto dužih od 2 m, koji su živeli uz plitke zalive tadašnjih jezera i ostatke velikog okeana u najtoplijem delu miocena – objašnjava dr Dragana Đurić.

Ova vrsta je bila specijalizovana za život u slatkoj vodi tako da neki smatraju da je ovaj fosil jedan od najvažnijih koji je pronađen na tlu Srbije. On ukazuje na postojanje tzv. srpskog jezera koje se formiralo pre oko 16 miliona godina na prostoru današnjeg Pomoravlja. Osim toga, tropska i suptropska klima, koje su u to vreme “vladale” na ovim prostorima, omogućile su bujanje života u toj oblasti izolovanoj visokim planinskim vencima.

– U jezerskim sedimentima Prebreze kod Blaca sačuvani su delovi skeleta prednjih nogu i oklopa džinovske kopnene kornjače koja je živela pre oko 15 miliona godina – ističe dr Đurić. – Na osnovu dimenzija sačuvanih delova procenjeno je da bi ona mogla približno da bude iste veličine kao današnja velika kornjača sa Sejšela ili Galapagosa. U ovim sedimentima pronađen je i niz od nekoliko kičmenih pršljenova guštera varana. I u slučaju tog nalaza urađena je rekonstrukcija i procena veličine. Smatra se da je, od glave do vrha repa, mogao da dostigne i metar dužine. Verovatno je bio najsličniji današnjim afričkim varanima – velikom sivom ili nilskom. Obe ove životinje su predstavnici faune koja je danas u vezi sa žarkim pojasom i obično se sreću u savanskim predelima. Pretpostavlja se da su se ove dve životinje našle u našem slučaju verovatno oko nekog pojila.

 

Mionička žaba

Prema rečima naše sagovornice, na dva lokaliteta u široj okolini Kruševca nađeni su ostaci guštera iz familija kameleona i agama. U blizini sela Sibnica, nedaleko od Rekovca, nađeni su delovi donje vilice sa zubima malog kameleona koji je, prema procenama, živeo pre oko 17 do 18 miliona godina.

– Ovaj lokalitet je najverovatnije imao suptropsku, izrazito vlažnu klimu, a pretpostavlja se i da se tu nalazila neka jezerska ili močvarna sredina sa mnogo tropskog rastinja.

U selu Lazarevcu, nedaleko od Kruševca, u sedimentima starim oko 15 miliona godina, pronađena je donja vilica agame. Ovaj lokalitet je, takođe, imao veoma toplu suptropsku klimu, ali nešto suvlju, više savanskog tipa. Oba ova guštera danas žive u znatno toplijim predelima – suptropskim i tropskim – kaže dr Dragana Đurić.

U periodu miocena, nešto hladnijem od klimatskog optimuma, ali još vlažnijem, u okolini Mionice pronađeni su ostaci žabe (Latonia gigantea). Ona je izumrla vrsta, a nekada je bila rasprostranjena u južnim i centralnim delovima Evrope. Pronađeni su komadi vilica i krajnji deo kičmenog stuba, tzv. repna kost. Najbliži rođak ove žabe danas živi samo na jednom lokalitetu u Izraelu i predstavlja živi fosil. Za ovu vrstu žabe se do 2013. g. mislilo da je izumrla, ali je te godine pronađeno još nekoliko.

Iz perioda pliocena, koji je u neogenu usledio posle miocena, nedaleko od Šapca pronađena je bogata fauna kičmenjaka. U sedimentima starim oko 3,5 miliona godina interesantan je nalaz smuka (Zamenis paralongissimus) koji je nestao sa područja Evrope pre početka ledenog doba – kvartara. Neki naučnici smatraju da je ova zmija možda čak i direktni predak Eskulapovog smuka koji je danas jedna od najvećih neotrovnica kod nas. Izumrli smuk je bio približno za trećinu veći od Eskulapovog koji danas može da naraste do dva metra.

Neogen

Era kenozoika u kojoj i danas živimo može da se podeli na rani period tercijar (čine ga paleogen i neogen) i kvartar ili ledeno doba. Početkom neogena, u miocenu, koji je počeo pre “samo” oko dvadeset miliona godina na severnoj hemisferi Zemlje, došlo je do velikih promena. Nama je važno da se Balkansko poluostrvo spojilo sa Evropom i da je došlo do izdizanja Alpa. Pojavom ovih planina menja se do tada veoma topla klima i postaje hladnija.

S obzirom na to da je od nastanka do danas živi svet planete zavisio i prilagođavao se promenama klime, pojedine vrste su izumirale, a druge su nastajale. Neke životinjske vrste iz ovog perioda, iako na prvi pogled ne liče, direktni su preci današnjih životinja. Uostalom, od pre dvadeset miliona godina pa do početka ledenog doba, poznatijeg kao kvartar klima, biljke i životinje postaju sve sličnije današnjim.

Karlo Kubiček

Snimci iz arhive Prirodnjačkog muzeja u Beogradu

Foto : Miodrag Jovanović, Gordana Jovanović, Dragana Đurić