Naslovna Izdvojeno KAKO SE MIMOIĆI SA DIVLJOM SVINJOM

KAKO SE MIMOIĆI SA DIVLJOM SVINJOM

21190
0
PODELI
epa04011833 German pensioner Guenter Kuhla's unusual pet, wild boar 'Max', looks on in Spremberg, Germany, 07 January 2014. The boar came to the farm of the Kuhla family as a young boar almost 12 years ago and lived there since then, has in the meantime become a real family member. EPA/PATRICK PLEUL

 

 

SUSRETI SA ZVERIMA MOGU DA SE IZBEGNU, POTREBNA PRIBRANOST

 

U prethodnom broju videli smo kako se, uz malo sreće i veštine, možemo izvući iz opasnih situacija u divljini. Ipak, medved i vuk nisu jedini čiji mir možemo da poremetimo. Sa jedne strane, možda imamo sreće što na našem podneblju nema tigrova, krokodila i drugih izrazito opasnih zveri. Opet, to ne znači da su ove “naše” divlje životinje išta manje opasne.

Ženke opasnije od vepra

Ove životinje gotovo nikada ne miruju i odlikuje ih veoma istančan njuh. Sve su šanse da će vas osetiti mnogo pre nego što se nađu na vidiku. Nakon što osete uljeza, počeće polako da prilaze, jer im je vid dosta slabiji od ostalih čula. Uglavnom će prići mlađe i neiskusnije jedinke, i često će pokazivati znake nervoze. Ostali se mogu ubrzo pridružiti i sve ovo može da se odvije za svega nekoliko trenutaka.

Međutim, ovo još nije agresija. Suočavate se, na izvestan način, sa đacima prvacima koji su nešto otkrili i jedva čekaju da to pokažu učiteljici. Učiteljica u ovom slučaju je, naravno, majka. Ona će se uskoro pojaviti i odlučiti šta dalje. Ako čujete glasno frktanje, “avantura” je gotova. Grupa će se polako okrenuti i otići svojim putem i uglavnom se ove stvari ovako završe.

Ređe se može desiti da ste naišli na divlje svinje koje su navikle da dobijaju hranu od čoveka, i mogu prići malo bliže, očekujući da dobiju nešto. Vekovi sedenja oko logorske vatre iznedrili su mnoge lovačke priče, koje su do danas postale toliko izvitoperene, da je teško odrediti šta je mit, a šta istina. Čak i onima koji nikada nisu bili u lovu, nije teško da zamisle ogromnog vepra, zakrvavljenih očiju, kako kidiše u trku, tražeći gde da zabije svoje ogromne i zastrašujuće kljove.

Međutim, ukoliko potražite snimke napada divljih svinja na internetu (što ne preporučujemo, naročito onima slabijeg zdravlja), videćete da svi napadi proizilaze iz odbrane – obično kada je životinja saterana u ćošak i nema više opcija.

Lovci radije idu na mužjake, jer oni ne drže položaj kada su u bezizlaznoj situaciji, već to rade isključivo ženke, naročito ako imaju mlade.

Pas prva meta

Vratimo se sada malo unazad, na situaciju u kojoj vam prilazi ženka da vas osmotri. Ukoliko ramena i rep počinju da se izvijaju nagore, u opasnosti ste. Upamtite, divlja svinja ne kreće u juriš sa razdaljine od stotinu ili dve metara, već iz neposredne blizine. Ako se ovo desi, slično kao i pri susretu sa ostalim zverima, polako se krećite unazad, i govorite smirenim, tihim glasom. Ovo uradite i ako čujete da režanje dopire iz žbunja – ne čekajte da izađe.

Situacija se znatno menja ukoliko ste u divljinu krenuli sa psom. Velika je verovatnoća da će on biti meta, ukoliko se oglašava ili na drugi način ispoljava agresiju. Međutim, nije zabeležen nijedan slučaj da je nakon psa napadnut i vlasnik. Dakle, ako iziritirana ženka krene na psa, bezbedni ste, ali to vašem ljubimcu neće mnogo značiti. Najbolje je izbeći vođenje pasa u divljinu, ali ako ste se već zatekli u toj situaciji, smirite ga i povucite se. Nije na odmet i ne puštati ga da sam ide napred.

Još jednom, divlja svinja se ne zaleće iz daleka, već iz neposredne blizine. Držite distancu, i povucite se na svaki sumnjiv zvuk ili kretanje u žbunju.

M. Milosavljević