Naslovna Životinje Egzotika IMA NADE ZA HARIZMATIČNOG LOVCA

IMA NADE ZA HARIZMATIČNOG LOVCA

6441
0
PODELI

 

 

PRVI PUT POSLE STO GODINA, U SVETU RASTE POPULACIJA TIGRA

 

“Ne diraj lava dok spava”, ali zato “budi tigra što dužim štapom”. Čudno je kako je prva izreka odomaćena u srpskom jeziku, dok druga nije, iako obe životinje nisu karakteristične za ove prostore. Doduše, druga misao je novijeg datuma i pripisuje se vođi Kineske revolucije Mao Cedungu, što ne znači da ne možemo da se divimo tigru iako nismo komšije.

Zaista, ova životinja je predmet divljenja i strahopoštovanja u celom svetu, naročito na prostorima koje nastanjuje. Panthera tigris, kako se zove na latinskom, zajedno je u rodu panthera sa lavom, leopardom, jaguarom i snežnim leopardom. Najveća je mačka na svetu, čuvena po snazi i brzini. On je super-predator i uglavnom se hrani jelenima i govedima.

Kao i svim mačkama, i tigru je neophodan veliki prostor za kretanje, što je i dovelo do problema koje danas ima. Predeli u kojima boravi odgovaraju lokacijama koje su gusto naseljene ljudima, a kako su tigrovi društvene životinje i uglavnom love sami, posledica je ta da je u proteklih sto godina prostor koji naseljavaju smanjen za 93 odsto.

Nekada je postojalo 11 podvrsta tigra, a danas je preostalih šest klasifikovano kao ugroženo, delom iz prethodno navedenih razloga, a i zbog toga što, opet ljudskim delovanjem, Panthera tigis često dolazi u sukob sa Homo sapiens sapiens. Trinilski i japanski tigar nestali su još u preistoriji, dok je 20. vek bio grobnica javanskom, kaspijskom i tigru sa Balija. Pretpostavlja se da je po kaspijskom tigru nazvana istoimena reka u Mesopotamiji, kolevci starih civilizacija. Uprkos popularnom mišljenju i više nego upečatljivom predstavljanju u crtanim filmovima, sabljozubi tigar uopšte nije tigar. Smilodon fatalis pripada rodu machairodontinae, a ne panthera.

Prošle godine izbrojano je 3.890 jedinki tigra u svetu, a veličina predela gde borave opala je za 41 odsto u odnosu na sredinu devedesetih godina prošlog veka. Međutim, 2016. je prva godina u proteklih sto da se broj tigrova povećao u odnosu na prethodnu. Preživele podvrste, a to su bengalski, indokineski, malajski, sibirski, južnokineski i sumatranski tigar, možda čeka lepša budućnost.

Mačka koja voli vodu

Najstariji tigar koji je evidentiran, dočekao je 26 godina u zatočeništvu tako da, u teoriji, svaka jedinka u divljini mogla bi minimalno ovoliko dugo da živi. Premda podvrste dosta variraju po veličini, bengalski i sibirski tigar su najviše životinje iz porodice mačaka, pa se zbog toga i smatraju najvećim. Odrasli mužjaci su u proseku teški od 90 do 306 kg, a dugački su između 250 i 390 cm, a dužina lobanje mužjaka je od 316 do 383 milimetara. Ženke, iako sitnije, nisu manje impozantne – između 200 i 275 cm dužine i između 65 i 167 kg, sa lobanjom dugom od 216 do 318 milimetara. Rep oba pola dugačak je između 0,6 i 1,1metar. Najveći ikada zabeležen primerak tigra bio je dugačak 3,38 m i težak 388,7 kg, najverovatnije posle izuzetno obilnog obroka.

Poznato je da su mačke izrazito teritorijalne životinje, toliko da su i sićušnoj domaćoj rasi potrebna oko dva kvadratna kilometra prostora za kretanje. Pošto su tigrovi mnogo veći, a i žive u drugačijoj sredini, pokrivaju prostor od 60 do 100 kvadratnih kilometara kao svoj reon. Za razliku od ostalih rođaka, tigrovi su odlični plivači, a često ulaze u vodu samo zbog rashlađivanja. Jedino još jaguar ima sklonost prema vodi, međutim, zabeleženo je da su tigrovi u stanju da preplivaju reku širine sedam kilometara, i da mogu da plivaju i do 30 km, usput noseći plen koji su ulovili pre ulaska u vodu ili u samoj reci. Ovome treba dodati i podatak da i pored velikih dimenzija, ove mačke lako dostignu brzinu i do 70 km na čas u trku.

Sinonim snage i uspeha

Tigrovi rođeni u divljini nenaviknuti na kontakt sa ljudima uglavnom će ih izbegavati. Međutim, ovo je divlja životinja koja je odgovorna za najviše smrtnih slučajeva, tako da postoje populacije tigrova koje su razvile afinitet prema ljudskom mesu. Tigrica iz Čampavata, koja je dobila ime po gradu u Indiji, ušla je u Ginisovu knjigu rekorda po broju ljudi koje je usmrtila (i pojela). Procenjuje se da je krajem 19. usmrtila 436 ljudi, a 1907. godine odstrelio je Džim Korbet, čuveni britanski pisac, konzervacionista i lovac na mačke – ljudoždere. Tigrovi u zoo-vrtovima širom SAD su samo za tri godine, između 1998. i 2001. usmrtili ili ozbiljno povredili 27 ljudi.

Kao i druge ugrožene životinje, i tigrovi se odstreljuju zbog verovanja da delovi tela ove mačke imaju magijska svojstva, što je naročito popularno na Dalekom istoku. Sumnja se da u Kini navodno postoje farme gde se tigrovi odgajaju zbog krzna, a vlada ove zemlje je priznala da je “svesna da se na njenoj teritoriji trguje ovim krznima”. Tigar se drži u zatočeništvu još od doba Rimljana, a mnogo ranije je ušao u folkor, opet, uglavnom, dalekoistočnih naroda. On je jedan od 12 znakova kineskog zodijaka, a u umetnosti nosi simboliku zemlje, jednak sa zmajem – prvi predstavlja materijalno, a drugi duhovno. Borilačka veština hung ga, nastala na jugu Kine, se zasniva na pokretima tigra i ždrala. Za vreme dinastija, cara i caricu su predstavljali zmaj i feniks, dok je vojni komandant najvišeg ranga bio predstavljen avatarom tigra, što je tradicija koja se do naših dana zadržala u Ministarstvu odbrane najmnogoljudnije zemlje.

 

Budizam smatra tigra jednim od “Tri bezumna stvorenja” i predstavlja bes, dok je majmun simbol pohlepe, a jelen neuzvraćene ljubavi. Misteriozno nestala civilizacija iz doline Inda na pečatima je imala izgraviranog tigra, a velika mačka je nacionalni simbol u Indiji, Bangladešu, Maleziji i Južnoj Koreji. U tom delu sveta tigar je epitet koji se dodeljuje jakima i uspešnima, pa otud i pojam “Četiri azijska tigra”, koji se koristi da opiše uspešne i brzo razvijajuće ekonomije Tajvana, Singapura, Hong Konga i Južne Koreje.

Teritorijalan ali velikodušan

Kao i ostale mačke, mužjaci tigra obeležavaju teritoriju urinom, a velika konkurencija među mužjacima, koji se međusobno bore za prostor i naklonost ženski je uzročnik 35 odsto smrti među mladim mužjacima ove zveri. Za razliku od lavova, tigrovi će deliti svoj plen sa ostalima, čak i onima s kojima nisu u srodstvu, i dozvoliće drugima da jedu pre nego što završe obrok. Takođe, poput svojih velikih rođaka, tigrovi riču i to se može čuti na razdaljini do tri kilometra, a nalik malim rođacima, izražavaju zadovoljstvo predenjem.