Naslovna Ekologija GREBEN NEMOĆAN PRED ČOVEKOM

GREBEN NEMOĆAN PRED ČOVEKOM

4830
0
PODELI

ALARMANTNO

ODUMIRE OKEANSKO PROSTRANSTVO U TIHOM OKEANU, NADOMAK AUSTRALIJE, KOJE JE NASTAJALO MILIONIMA GODINA

Nadomak Australije, u Tihom okeanu, prostire se najgrandiozniji koralni greben na svetu i najveća biološka struktura uopšte. Pruža se 2000 km duž australijske obale, paralelno sa severoistočnom obalom Kvinslenda, a može se videti i iz svemira. Zauzima površinu od preko 350 000 kvadratnih kilometara. Obuhvata 2900 zasebnih grebena, 300 ostrvaca i 210 ostrva, od kojih se svaki nalazi u različitoj fazi razvoja. Nastajao je milionima godina od kostura morskih organizama zvanih koralni polipi. Oni mogu da rastu samo u plitkoj slanoj vodi temperature do 22 stepena Celzijusova, koja je izložena sunčevoj svetlosti i bogata kiseonikom, odnosno u bistroj vodi do 40 m dubine. Zahvaljujući toploj vodi, biološkoj raznovrsnosti i pristupu sa obale, popularno je odredište turista, naročito ronilaca.

Džejms Kuk se 11. jula 1770. godine ovde iskrcao i tako Evropljane upoznao sa još jednom čudesnom destinacijom. Pre njih, za greben su znali Aboridžini koji su se tu naselili pre oko 40.000 do 60.000 godina.

Prašume okeana

Veliki greben stvorilo je oko 350 različitih vrsta koralnih polipa, organizama najsličnijih meduzama. Svaki poseduje sposobnost da usisa kalcijum-karbonat iz mora i pretvori ga u krečnjačku koru, a kada se taj postupak umnoži nekoliko milijardi puta nastaje koralni greben. On neprestano raste, a kako novi komadić korala probije morsko dno, tako se na njemu pojavljuje kapa od belog peska na kome “niču” biljke. Plodovi su prilagođeni životu u slanoj vodi tako da mogu plutati mesecima dok ne pronađu pogodno tlo da proklijaju, a njihove semenke raznose galebovi i čaplje.

Međutim, za njegovu popularnost nije najzaslužnija fizička veličina, već jedinstveni ekosistem, neverovatna raznovrsnost živog sveta i lepota koju samo priroda može da proizvede, tako da se često nazivaju prašumama okeana.

Ribe najrazličitijih boja, veličina i oblika nastanjuje ovaj greben kao i sunđeri, morski puževi, rakovi, školjke, morske zmije, meduze. U većim dubinama mogu se naći delfini i kitovi, a po obodu grebena vrebaju velike bele i tigraste ajkule.Koralni grebeni nemaju mnogo prirodnih neprijatelja, ali čovek preti da naruši ovu uklopljenu ravnotežu. Lov na kitove i ribe i potraga za biserima i njihovo vađenje ostavili su tragove. Ovakve aktivnosti danas su zabranjene, ali turizam sve više šteti ovom prirodnom skladu. Pojedini naučnici smatraju da je najznačajnija pretnja po budućnost grebena globalno zagrevanje. Većina korala je osetljiva na promenu temperature, tako da bi i najmanje odstupanje moglo da bude smrtonosno po njih. Porast temperature vode može da utiče da korali prekinu fotosintezu i izgube boju, otkrivajući svoje bele krečnjačke skelete kao što se zadesilo 1998. i 2002. godine. Iako je globalno zagrevanje pokrenulo propadanje ekosistema grebena, izazivajući tropske oluje, grebeni su prirodno otporni i mogu da se oporave.

Opsano zagrevanje

Upravo ovo se i dešava – poslednjih nekoliko godina greben je doživeo drastično izbeljivanje. Profesor Teri Hjudžs iz Nacionalnog društva za izbeljivanje korala izjavio je da mu je ovo najtužnije istraživanje u životu. Poslednjih meseci, usled velikih kiša i oblaka, greben je uspeo da preživi, ali su naučnici zabrinuti za njegovu budućnost usled povećanja temperature vode i činjenice da okean postaje sve zagađeniji. Istraživači tvrde da je borba sa globalnim zagrevanjem jedini način da se spreči njegovo odumiranje. Pod uticajem prirodnog stresa, na koji utiče više činilaca kao što su porast temperature, štetne hemikalije, porast nivoa vode, povećanje Sunčevog zračenja, manjak kiseonika.., korali lagano odumiru tako što najpre izgube svoju boju, zbog nestanka algi koje ne mogu da podnesu sve topliju vodu. Naučnici ovo povezuju sa El Ninjom, globalnim atmosfersko-okeanskim fenomenom koji nastaje usled menjanja pravaca vetrova i temperature vode u tropskom delu Pacifika.


– Zbog konstantno velikih vrućina i sve veće temperature vode koje korali sa severa grebena nisu mogli da podnesu, počelo je njihovo izbeljivanje. To je kod nas stvorilo potrebu da sarađujemo sa svojim partnerima kako bismo poboljšali otpornost grebena i dali mu najveće moguće šanse u borbi protiv globalnog zagrevanja. Zdravlje i budućnost Velikog koralnog grebena je prioritet za nas – rekao je Rasel Rajhalt, upravnik udruženja zadušenog za nadgledanje Velikog koralnog grebena.

Zanimljivo je da je Veliki koralni greben veći od Velike Britanije, Holandije i Švajcarske zajedno i da oko 10 posto svih svetskih vrsta riba može da se nađe u okolini ove veličanstvene formacije.

Katarina Prelević

PODELI
Prethodni članakNEMA MORA BEZ GALEBOVA
Sledeći članakŽIVOT U ZABAVI