Naslovna Životinje Kinologija HOLANDSKI PINČ

HOLANDSKI PINČ

4422
0
PODELI

PAS ZA PORODICU

 

Istorijat

Poreklo holandskog pinča dovodi se u vezu sa precima šnaucera, a njegovo ime na holandskom jeziku (smuzhund) dodeljeno je rasi na osnovu karakterističnog izgleda dlake na glavi koja formira bradu i brkove. Prefiks holandski dodat je kasnije, kako bi se izbegla konfuzija sa holandskim grifonima. Klub ljubitelja ove rase formiran je 1905. godine i započeo je registrovanje pasa ove rase kojoj je pretilo izumiranje. Posle Drugog svetskog rata, broj holandskih pinčeva veoma se smanjio, ali je zahvaljujući nekolicini odgajivača, 70-ih godina prošlog veka rasa obnovljena ukrštanjem presotalih primeraka sa birder terijerom. FCI je priznao rasu 2001. godine.

Izgled

Holandski pinč je oštrodlaki, živahan i kvadratičan pas, čije ženke mogu da budu nešto duže od mužjaka. On je nekada nazivan “džentlmenski štalski pas”, jer je korišćen i za hvatanje pacova u štalama. Visina grebena je između 35-42cm, dužina mužjaka od 37-42 cm, ženki od 35-40,5 cm, a težina pasa je 9-10 kilogrma.

Glava je tipična osobina rase. Gledano odozgo, široka je i kratka, biago zaobljena, sa jasnim stopom, a čelo je blago zaokrugljeno. Njuška je snažna, sa jakim i prilično kratkim vilicama. Odnos lobanje prema njušci je 2/3:1/3. Usne su fine i napete, crno obojene, nos crn i širok. Zubalo je prvenstveno snažno i makazasto, pri čemu je dozvoljeno da bude kleštasto ili sa blagim predgrizom. Oči su tamne, velike i okrugle, sa živahnim, prijateljskim izrazom. Nisu buljave ni upale. Kapci su crni, a trepavice tamne i guste. Uši su visoko usađene, padajuće unapred i priležu na obraze, i male su, tanke i oblika trougla, sa blago zaobljenim vrhom.

Vrat je kratak i mišićav. Telo treba da deluje robusno, ne grubo ali ne i prefinjeno. Leđa su ravna, široka, mišićava i iznad slabina blago zaobljeno uzdignuta. Sapi su mišićave. Grudi široke, nisu preduboke, sa dobro zaobljenim rebrima. Stomak gotovo uopšte nije pribran.

Plećke su srednje iskošene, sa umerenim uglom između nadlaktice i podlaktice. Prednje noge su ravne, nisu usko postavljene, ali su dobro podvučene ispod tela. Ovaj pas ima snažne, ovalne i cevaste kosti. Zadnje noge su srednje uglovane, snažne su i mišićave, a skočni zglob je nisko postavljen. Šape su male, okrugle i dobro uzglobljene, mačije sa snažnim prstima i crnim noktima.

Rep je kupiran ili skraćen na 1/3 u zemljama gde je dozvoljeno. Kada je rep nekupiran, treba da bude kratak, ali da ne bude nošen iznad leđa.Dlaka je veoma važna osobina ove rase. Na telu je hrapava i oštra, a ipak razbarušenog izgleda, duga 4-7 cm, ne treba da bude uvijena, talasasta niti vunasta. Naginjanje ka “filcovanju” je prva mana. Obavezno je dovoljno poddlake koja štiti psa od lošeg vremena. Razdeljak na leđima znači da je dlaka duga, previše meka i da nedostaje poddlaka. Na nogama je srednjeduga, nije pregusta i usmerena unazad pravi perjanicu. Greška je gusta vunasta dlaka preko cele noge, kada su spoljne linije skrivene. Na repu nije resasta i žbunasta. Glava je prekrivena jednako oštrom i nešto kraćom dlakom. Najkraća je na lobanji, duža na obrazima, njušci, bradi i obrvama, ali oči ne treba da budu prekrivene ili da pogled bude ometen. “Top-knot” na glavi je greška, isto kao i razdeljak na njušci, a na ušima je dlaka kraća nego na telu.

Boja dlake je žuta u svim nijansama, a preferira se tamna boja slame. Uši, brada i obrve mogu biti tamniji od ostalog dela. Svaka druga boja osim žute u svojim nijansama nije dozvoljena.

Neustrašiv ljubimac

To je privržen, veseo pas, prijateljski raspoložen, bez straha ili nervoze. Nije lajavac i ne trčkara unaokolo, prijatan je, lak za čuvanje i idealan za porodicu.

Zdrava rasa

U literaturi ne postoje zabeleženi slučajevi češćeg obolevanja pasa ove rase. Životni vek mu je od 12 do 14 godina.

Pripadnik 2. grupe

Prema klasifikaciji Međunarodne kinološke federacije, holandski pinč spada u rase druge grupe (pinčeri, šnauceri, molosi i švajcarski planinski psi), sekcija 1 (pinčeri i šnauceri), podsekcija 1.3. Ne podleže ispitu u radu. Standard pod brojem 308 poslednji put je korigovan 2001. godine.

Dr vet. Darko Drobnjak