Naslovna Ekologija VETAR ĆE ODUVATI UGALJ

VETAR ĆE ODUVATI UGALJ

4622
0
PODELI

EKOLOGIJA

SRBIJA IMA POTENCIJAL ZA IZGRADNJU VETROPARKOVA I PRELAZAK NA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

Dok svet i dalje uveliko zavisi od fosilnih goriva, već neko vreme čovečanstvo se okreće nečemu što neki zovu alternativni, a neki obnoviljivi izvori energije. Mogućnosti i tehnologije su široke, i sve je više primera u svetu kako se ovi”zeleni” metodi sve uspešnije i efikasnije koriste.

Vetrenjače su jedno od najprepoznatljivijih sredstava za dobijanje energije iz alternativnih izvora, a pri tome je i interesantno kako su posle nekoliko vekova promenile, odnosno proširile namenu. Stare vetrenjače pokretale su mlinove, a moderne mogu to, ali i mnogo više.

– Kоrišćеnjе еnеrgiје vеtrа, zајеdnо sа sоlаrnоm enеrgiјоm, prеdstаvlја nајbržе rаstući sеgmеnt prоizvоdnjе еlеktričnе еnеrgiје iz оbnоvlјivih izvоrа – kaže Đorđe Samardžija, iz ogranizacije “Jedan stepen Srbija”.

Еnеrgiја vеtrа, prema rečima našeg sagovornika, prеdstаvlја trаnsfоrmisаni оblik sunčеvе еnеrgiје, kојi nаstаје uslеd nеrаvnоmеrnоg zаgrеvаnjа rаzličitih dеlоvа Zеmlје. Zbоg toga sе јаvlјајu i rаzličiti vаzdušni pritisci, а vеtаr sе “rаđа” iz pоtrеbе dа sе ti pritisci izјеdnаčе.

– Јеdnоstаvnо rеčеnо, vеtаr prеdstаvlја tоk vаzduhа оd јеdnе vаzdušnе mаsе dо drugе. Imajući ovo u vidu, vetar je neiscrpan izvor energije, odnosno njen čist izvor – kaže naš sagovornik. – Energija vetra ne proizvodi zagađenje kakvo je karakteristično za termocentrale na ugalj. Vetrogeneratori ne emituju gasove koji mogu da dovedu do zdravstvenih problema poput astme, ili do kiselih kiša, kao ni globalnog zagrevanja – ističe Samardžija.

Za razliku od konvencionalnih izvora energije, energija vetra ne troši vodu. Vetar je, na izvestan način, “domaći” izvor energije. Prema istraživanju koje je uradila ogranizacija “Jedan stepen Srbija”, vetar može da pokrije 93 odsto sadašnje proizvodnje električne energije u našoj zemlji. Ovo znači da bi planskim prelaskom na energiju vetra, Srbija mogla u potpunosti da napusti ugalj kao izvor energije.

– Vetrogeneratori se postavljaju na poljoprivrednom zemljistu – nastavlja Đorđe Samardžija. – Osnova vetrogeneratora ne zauzima mnogo prostora, i farmeri mogu da nastave da obrađuju zemlju, pri tome dobijajući dodatan prihod od iznajmljivanja zemljišta – kaže on.

Svakako da je budućnost u kojem se snabdevamo energijom iz alternativnih izvora sve izvesnija. Neke države, poput Danske, već neko vreme zadovoljavaju više od 100 odsto svojih potreba za električnom energijom, dobijenom iz obnovljivih izvora.

Prema proračunima organizacije “Jedan stepen”, naša zemlja ima više nego dobar potencijal za izgradnju vetroparkova – adekvatne površine za postavljanje vetrenjača kod nas iznose 7.242 km2, a idealne 2.596 km2. Tako, moguća je instalacija 6.077 vetrogeneratora, koji bi godišnje proizvodili 36,9 TWh, a sve bi koštalo oko 14 milijardi eura.

Rezultati pokazuju da Srbija ima i do 30 puta veći potencijal za ovakvo dobijanje energije, nego što je predviđeno Strategijom razvoja energetike Srbije do 2025. godine sa projekcijama do 2030. godine. Šansa je tu, samo je treba iskoristiti na pravi način.

Isplativost

– Imajući u vidu sve veću primenu, kao i razvoj tehnologije, energija vetra je sve jeftinija i sve isplativija – kaže Đorđe Samardžija. – Cena električne energije proizvedene u vetroparkovima na kopnu u Evropi je između 50 i 110 EUR/MWh. U Americi je ova cena 60-80 USD/MWh. Cene struje iz vetroparkova na moru su još niže. Ovi podaci govore da je cena struje iz energije vetra jednaka ili niža od cene struje iz uglja – objašnjava on.

Srbija je do prošle godine bila jedna od tri zemlje u Evropi bez vetrenjača (uz Bosnu i Hercegovinu i Maltu). Podizanjem vetroparka kapaciteta 10 MW, MK-Fintel Wind je uveo našu zemlju u grupu proizvođača energije iz vetra. Tri vetrogeneratora izgrađena u Kuli mogu da snabdeju strujom oko 8.000 domaćinstava. U Srbiji je u toku još nekoliko projekata vetroparkova. Nedavno je Crna Gora dobila vetropark sa 26 vetrenjača u blizini Nikšića, kapaciteta 72 MW.

Kinezi pretekli Dance

Prema podacima Američke asocijacije za energiju vetra, u svetu se godišnje proizvede 65 milijardi kWh od vetrogeneratora, što je dovoljno da se obezbede potrebe za šest miliona domaćinstava. Samo u SAD se proizvede 16 milijardi kWh, odnosno pokrivenost za 1,6 miliona domova. Predviđa se da će do 2020. godine oko 25 miliona porodica moći da se snabdeva energijom na ovakav način.

Cena je, popularno rečeno, prava sitnica – od dva do šest centi po kWh. Samo jedan megavat dobijen preko vetrogeneratora drastično smanjuje zagađenje – “ispusti” se 1.500 tona manje ugljen – dioksida, 6,5 tona manje sumpor – dioksida i 3,2 tone manje azot – oksida, kao i oko 30 kg manje žive, sve to na godišnjem nivou.

Farme vetrogeneratora u proseku proizvedu od 17 do 39 puta više energije nego što utroše. Nuklearne elektrane naprave 16, a termoelektrane 11 puta više energije od utrošene.

Što se Evrope tiče, samo prošle godine instalirano je novih 12,5 gigavata, što je opet za 3 odsto manje nego u odnosu na 2015. Ukupni kapaciteti Starog kontinenta iznose 153,7 GW, i vetrogeneratori su na drugom mestu po stvorenoj električnoj energiji, odmah iza uglja. Tačno 86 odsto svih energetskih instalacija u protekloj godini su upravo vetrogeneratori, kada su stvorili oko 300 teravat – časova električne energije, čime je pokriveno nešto više od desetine evropskih potreba. Ukupne investicije ovim povodom u EU u 2016. godini iznosile su 27,5 milijardi eura, pet odsto više nego u godini pre toga.

Velika Britanija, Nemačka, i do skoro Danska, su bile prve tri zemlje u svetu po obimu korišćenja energije dobijene na ovaj način. Međutim, prošle godine, NR Kina je pretekla Dance, jer električna mreža najmnogoljudnije zemlje na svetu jednostavno više ne može da izdrži ogromne potrebe za strujom, tako da su Kinezi ubrzano počeli da menjaju pravac.

M. Milosavljević