Naslovna Ekologija ZGRADE UKLOPLJENE U PRIRODU

ZGRADE UKLOPLJENE U PRIRODU

5217
0
PODELI

BUDUĆNOST

ZELENA GRADNJA, FOKUSIRANA NA ŽIVOTNU SREDINU, SVE ZASTUPLJENIJA U SVETU, ODNEDAVNO SE ZAHUKTAVA I U SRBIJI

Novo vreme, nove tehnologije, a jedna je boja dominantna – zelena. Ona kao epitet sve češće stoji kao odrednica novih naučnih i tehničkih dostignuća. Tako se, u protekle dve decenije, sve više priča o zelenim zgradama. I ne samo da se priča, već se i – radi. Pa i u Srbiji.

– Zelena gradnja je, za razliku od konvencionalne, fokusirana na životnu sredinu. Od projektovanja, preko izgradnje i završetka radova, timovi inženjera i LEED konsultanti rade zajedno i učestvuju u planiranju i izvođenju projekta. Za svaki korak u projektovanju i izgradnji postavlja se pitanje na koji način to utiče na okolnu životnu sredinu i kako da se smanji negativan uticaj. Dakle, pored energetske efikasnosti određene zgrade, po ovom standardu se ocenjuje i kvalitet unutrašnjeg prostora, izbor ekoloških materijala, lokacija same zgrade… Vodi se računa i o položaju prozora, osvetljenju, o krovovima (prave se bašte na krovu), o položaju parkinga – kaže Jasna Milosavljević, master inženjer za zaštitu životne sredine, u “Energoprojekt Oprema a.d” sertifikovana u LEED sistemu.

Visoke performanse

LEED je skraćenica od Leadership in Energy and Environmental Design (Liderstvo u energetskom i ekološkom dizajnu). Ovo je sistem sertifikovanja zgrada visokih performansi, kao i održivih zgrada i naselja.

– Ovaj sertifikacioni sistem razvio je USGBC, tj. Američki savet za zelenu gradnju – nastavlja Jasna Milosavljević. – Po ovom sistemu mogu se sertifikovati zgrade, tržni centri, naselja, IT centri, kuće, bolnice, škole… LEED standardom mogu se sertifikovati kako nove zgrade, tako i postojeće. Od 1998. godine, LEED je pretrpeo promene, nove verzije, i predstavlja dinamičan sistem sertifikacije koji se neprestano menja i dorađuje, a stručnjaci i inženjeri iz svih oblasti vezanih za građevinu učestvuju u predlozima koje USGBC potom usvaja ili odbija, i na taj način se konstantno poboljšava ovaj sistem.

Naša sagovornica objašnjava da je LEED sertifikacija fleksibilna toliko da može da se primeni na sve tipove zgrada, od poslovnih do stambenih, u svim fazama projektovanja, izgradnje i tokom veka trajanja zgrade. Da bi zgrada dobila sertifikat, ocenjuje se nekoliko faktora.

– Prvenstveno, to su održiva gradilišta – kaže Jasna Milosavljević. – Ovo podrazumeva izbor parcele i odnos prema njoj tokom izgradnje. Podstiču se grinfild investicije, odnosno one koje podrazumevaju da zgrada ima što manje uticaja na ekosisteme, vodene tokove, zatim se fokusira na uređenje zelenih površina, kontrolu atmosferskih voda, smanjenje erozija, zagađenje svetlom, kontrolu efekta staklene bašte i zagađenja nastalog tokom izgradnje.

Dugoročna isplativost

Nakon toga, treba se pozabaviti potrošnjom vode. Budući da su zgrade glavni potrošači pitke vode, cilj ove kategorije je da se voda troši pametno. Pažljivo se bira tip zelenila oko zgrade, na krovu i sistema za navodnjavanje. Uz to, postoji veoma jak akcenat na širokom spektru strategija za uštedu energije, koja je čistija i proizvodi se na samoj parceli. Naravno, mora se posebno voditi računa o zagađenju vazduha, odnosno svođenju toga na minimum. Mora se voditi računa i o kvalitetu vazduha u unutrašnjosti objekta, što spada u kategoriju kvaliteta unutrašnjeg okruženja. Poželjno je da bude što više prirodnog osvetljenja i da okolina zgrade bude zaštićena i od buke.

– Tokom izgradnje ostvalja se mnogo otpada na gradilištu i koristi se velika količina materijala i sirovina – nastavlja Jasna Milosavljević. – Ova kategorija podstiče izbor održivih materijala i njihovog transporta, promoviše smanjenje otpada tokom izgradnje, ponovnu upotrebu i reciklažu proizvoda. Takođe uzima u obzir i smanjenje otpada prilikom same njihove proizvodnje . Naravno, kao i kod “običnih” zgrada, lokacija i povezanost su izrazito važne .

Za sve ove kategorije dobijaju se poeni, koji se takođe mogu osvojiti za inovativnost u određenim tehnološkim i izvođačkim rešenjima. Da bi zgrada bila sertifikovana ovim standardom, neophodno je zadovoljiti minimalne kriterijume, a na osnovu broja poena, zgrada može da dobije “običan”, zlatni, srebrni ili platinumski LEED sertifikat.

– Zgrade sertifikovane standardom zelene gradnje se možda u početku čine skupljim od konvencionalnih, međutim one su vrlo isplative dugoročno gledano, s obzirom na to da se u startu vodi računa o njihovoj održivosti i zadovoljstvu korisnika. Najbitnije je da su one “enviromental friendly”, odnosno “prijateljski nastrojene” prema životnoj sredini. Ovo je odlična opcija za sve investitore koji brinu o životnoj sredini, koja je danas postala nužnost – zaključuje sagovornica “Zova”…

 

Ada

Tržni centar na Adi Ciganliji je jedan od pet projekata zelenih zgrada koje izvodi, ili je izvela GTC Srbija. Urađene su tri zgrade na Novom Beogradu, od kojih je prva završena 2004. Tu je i FORTYONE, prva zgrada sa zlatnim LEED sertifikatom kod nas. Ada tržni centar će biti završen u trećem kvartalu 2018. godine i pokrivaće prostor od 34.000 kvadratnih metara.

Napredak

Američki savet za zelenu gradnju ima 12.000 članova samo u SAD, i nešto više od 200.000 sertifikovanih LEED stručnjaka. Izrađuju se projekti u 165 zemalja. Do sada je urađeno 90.000 projekata i izgrađeno oko 1,8 milijardi “zelenih” kvadratnih metara. Od ovog broja, 37.300 projekata i 535 miliona kvadrata je sertifikovano.

M. Milosavljević