Naslovna Izdvojeno UČIMO OD VEVERICA

UČIMO OD VEVERICA

4529
0
PODELI

 

Sasvim je prirodno ponekad biti uznemiren ili ljut, reagovati na način koji nije racionalan, imati emocionalne izlive, pa čak i pretiti drugima. Posmatrajući životinje naučnici su došli do zaključka da pojedine frustracije mogu biti veoma korisne.

Kako navode istraživači koji proučavaju ponašanje životinja, veverice u stresnim situacijama reaguju emotivno poput ljudi, i umeju i te kako da iskažu ljutnju i frustriranost. To pokazuju tako što, na primer, guraju i grickaju grančice, ili nakostreše rep. Naučnici smatraju da frustracija katkad može biti od pomoći, na primer, u borbi protiv konkurencije. Kako?

– Naši rezultati pokazuju univerzalnost emocionalnih reakcija među vrstama – kaže glavni autor studije Mikel Delgado sa Univerziteta Kalifornije u Berkliju.  – Veverice su poznate kao životinje koje reaguju afektivno i otvoreno pokazuju emocije. Jedna od prvih studija koja ilustruje kako životinje pokazuju frustracije obuhvatila je 22 veverice nastanjene na području Univerziteta u Kaliforniji. Budući da su životinje bile naviknute na prisustvo ljudi, istraživačima je bilo lakše da posmatraju i ispituju njihovo ponašanje.

Istraživači su ih naučili da otvore kutiju i izvuku orah kao nagradu. Potom su pratili kako će se ponašati u sledećim situacijama:

  1. kada u kutiji ne zateknu orah već zrno suvog kukuruza;
  2. kada otvore praznu kutiju;
  3. kada je kutija zaključana, a ne mogu da je otvore.

Kada ih je u kutiji čekao orah, veverice nisu pokazivale znake frustriranosti. Ali kada nije bilo odgovarajuće hrane u kutiji ili kada nisu mogle da je otvore, veverice su agresivno podizale nakostrešeni rep, pa čak i udarale po kutiji. Najagresivnije odgovore na situaciju imale su veverice koje su se suočavale sa zaključanim kutijama.

One su lupale o kutije i ljutito ih grizle. Deluje da su agresivnim ponašanjem veverice uzalud gubile energiju, ali setimo se da i ljudi koji ne dobiju ono što smatraju da zaslužuju, neretko odgovaraju nekim neracionalnim gestom (na primer, nešto polome ili udare). Različito ispoljavanje frustracija zabeleženo je na primeru mnogih vrsta, uključujući šimpanze, golubove i ribe. Međutim, naučnici smatraju da je studija pokazala da frustriranost zapravo prethodi korisnim reakcijama, i navodi na upornost. Ljutnja i bes su naterali veverice da probaju nove strategije i dođu do hrane bez odustajanja, što je dobro u borbi protiv konkurencije u prirodnim uslovima, prilikom borbi za hranu.

Studija pokazuje da su veverice uporne kada se suoče sa izazovom. Delgado objašnjava: „Kada je kutija bila zaključana, umesto da odustanu, pokušavale su da je otvore i koristile su više metoda da to učine.

Borba za plen

Autori studije ukazuju da frustracije mogu biti koristan, čak i neophodan korak u procesu rešavanja problema. „Životinje se u prirodi verovatno suočavaju sa situacijama koje su frustrirajuće jer ne mogu uvek predvideti šta će se desiti”, kaže Delgado.

Njihova upornost i agresija mogu ih navesti najnovije pokušaje i metode koje će im pomoći da konkurente zadrže podalje od plena.

S. Š.

 

 

 

PODELI
Prethodni članakLEPOTANI BEZ GOSPODARA
Sledeći članakRIBICA KAO PAPAGAJ