Naslovna Ekologija MOGUĆI RATOVI ZA VODU!

MOGUĆI RATOVI ZA VODU!

3582
0
PODELI

Voda je temelj života i osnovni sastojak svakog živog bića, pa je organizacija Ujedinjenih nacija proglasila 22. mart Svetskim danom voda, s namerom da istakne njenu važnost i ulogu u razvoju. Bližimo se vremenu kada će potreba za vodom premašiti zalihe, a nakon toga nužno prestaje razvoj, započinju borbe za vodu, a postoji čak i opasnost od međudržavnih ratova. Broj stanovnika na našoj planeti ubrzano se povećava, potrebe za vodom sve su veće, a njena količina se ne menja. Do 2025. godine dve trećine čovečanstva će osetiti ozbiljan nedostatak vode. Stručnjaci procenjuju da oko 1,1 milijardi ljudi nema pristup pijaćoj vodi, a 2,5 milijarde nema obezeđene elementarne sanitarne uslove. Šest hiljada dece, mlađe od pet godina, svakog dana umire od bolesti prouzrokovanih zagađenom vodom, a globalno više od pet miliona ljudi godišnje umre zbog istog uzroka, što je deset puta više nego broj poginulih u svim ratovima godišnje na svetu.

Kobna povezanost

Odavno nije tajna da Srbija nema dovoljno vode za piće. Poseban problem predstavlja zagađenje podzemnih voda koje jednim delom uzrokuje i poljoprivreda – zbog korišćenja veštačkog đubriva i otpadne voda iz seoskih naselja. Veliki problem zadaju i posledice zagađenja voda sa neuređenih deponija, jer su voda i otpad povezani neraskidivo i nažalost pogubno. Svaki otpad pre ili kasnije dospeva do podzemnih voda i zagađuje je, što je, nažalost, dugotrajan proces, skriven ljudskom oku.

Prema upozorenjima stručnjaka, Srbija će pre ili kasnije osetiti posledice ovakve nebrige za otpad. Brojni izvori biće zagađeni, možda za koju godinu ili kasnije, ali je sigurno da ovakav nemar trajno ugrožava naše vodene zalihe. Vodu je od otpada moguće zaštititi jedino izgradnjom deponija sa kontrolisanim odvodima, ali posebna problematika je u činjenici da uređenih deponija u Srbiji gotovo da i nema!

Ionako loše stanje voda ugrožavaju zastarele tehnologije u fabrikama i nerazumni ljudski postupci. Kako navode stručnjaci, Beograd svu otpadnu vodu, kroz 20 izliva, ispušta direktno u Dunav i Savu, bez ikakvog prečišćavanja, a za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda glavnog grada potrebna je investicija od nekoliko stotina miliona evra.

Zbog svega navedenog, u Srbiji je sve manje zdrave izvorske vode, a jedan od glavnih razloga, kako se smatra je u nekontrolisanoj seči šuma. Spasonosno rešenje moglo bi da bude u planskom pošumljavanju, površinskim akumulacijama i zaštiti izvorišta reka. Pretpostavlja se da je bombardovanje SR Jugoslavije 1999. godine i korišćenje municije sa osiromašenim uranijomom zagadilo mnoge izvore kraških voda i vrela u južnoj Srbiji.

U nedavno objavljenom izveštaju Ujedinjenih nacija piše da je svet suočen sa najvećom do sada zabeleženom krizom snabdevanja vodom. Izveštaj upozorava na mogućnost da sredinom ovog veka čak sedam milijardi ljudi bude suočeno sa nedostatkom vode ukoliko se ne preduzmu hitne mere. Reč je o dosad najvećoj sačinjenoj studiji o količinama pitke vode kojima svet raspolaže. Predviđanja UN poprilično su mračna. U izveštaju se ističe da će se izvori vode stalno smanjivati zbog porasta broja stanovništva, zagađenja i klimatskih promena. U narednih dvadeset godina, prosečna količina vode kojom će ljudi raspolagati biti manja za trećinu. Prečišćavanje otpadnih voda je ključno, jer se svakodnevno u reke, jezera i vodene tokove baca šest miliona tona otpada.

Najveći deo raspoložive pitke vode koristi se za navodnjavanje i proizvodnju hrane. Veliki deo toga mogao bi da se sačuva, objašnjavaju u izveštaju UN, ukoliko bi se za navodnjavanje koristile prečišćene otpadne vode.

Iz UN apeluju da se voda i njena izvorišta moraju čuvati po svaku cenu i da bi raspolaganje vodom morao da postane prioritet za svakog čoveka.

S. Š.

Antrf.

Trajno tuđe vlasništvo

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije SIEPA prodala je 300 najvećih izvora u Srbiji stranim korporacijama doživotno, iako su oni našoj državi strateški neophodni. Svugde je praksa da se voda kao nacionalno blago prodaje na korišćenje koncesijama (obično na 20 godina), ali to nije ispoštovano već su izvori prodati kao trajno vlasništvo.

Statistički podaci

* 6.000 ljudi u svetu dnevno umre od dijareje.
* Količina zagađene vode veća je nego u basenima 10 najvećih svetskih reka.
* Od 1970. do 1998. godine čovek je uništio 30 procenata prirode na planeti, za isto vreme se udvostručila potrošnja hrane i vode, a 50 posto tekućih voda je trajno uništeno.
* Kvalitet vode u Srbiji nije meren, a naša zemlja je 47. od 180 država, rangiranih po količini vodnih resursa u svetu.
* U Srbiji je koncentrisano više od 20 posto svetskih rezervi slatke vode.
* Ruska Federacija, koja u nedirnutom obliku poseduje gotovo četvrtinu svetskih korisnih iskopina i 20 procenata slatke vode, u stanju je čak i da podeli svoje rezerve sa onima kojima je potrebna. U Sibiruse čak nalazi i prirodni fenomen, najveci u svetu rezervoar pijaće vode vrhunskog kvaliteta, duboko jezero Bajkal.
* Čoveku je neophodno minimum 50 litara vode dnevno – za piće, pranje, kuvanje i sanitarije. Ipak, još 1990. godine milijardu ljudi na planeti nije imalo taj minimum.

Najkvalitetnija u Finskoj
Finska ima ubedljivo najkvalitetniju vodu, a za njom slede: Kanada, Novi Zeland, Velika Britanija, Japan, Norveška, Rusija, Južna Koreja, Švedska i Francuska.
U našem Sunčevom sistemu voda, u obliku leda, pronađena je na Mesecu, na planetama Merkuru, Marsu, Neptunu, i Plutonu i na planetarnim satelitima, kao što su Triton i Evropa. Samo jedna baterija ili ulje iz motornog vozila, bačeni na zemljište dovoljni su da trajno zatruju izvor pijaće vode. Prema nalazima stručnjaka (USEPA), jedan litar prosutog otpadnog motornog ulja zagadi
milion litara vode. Kako u Srbiji ne postoji sistem za propisno zbrinjavanje i postupanje sa otpadnim motornim uljima, skoro celokupna količina prosipa se u okruženje, dok se u razvijenom svetu ono reciklira.