Naslovna Ekologija Katastrofa na pomolu: Prazne košnice pretnja ljudima

Katastrofa na pomolu: Prazne košnice pretnja ljudima

2545
0
PODELI

Zabrinuti zbog sve manjeg broja pčela u košnicama širom sveta, naučnici se u poslednje vreme intenzivno bave odgovorom na pitanje šta bi se dogodilo kad bi ovi insekti potpuno nestali sa lica naše planete.

Sudeći po njihovim procenama, prognoze su krajnje alarmantne, jer bismo bez oprašivanja koje obavljaju pčele izgubili 4000 prehrambenih proizvoda koji su nam neophodni za život.

„Kad bi pčele jednog dana nestale, čoveku ne bi ostalo više od četiri godine života.“ Ova čuvena rečenica koju pripisuju Albertu Ajnštajnu, možda najbolje ilustruje alarmantnu situaciju izazvanu pojavom „praznih košnica“. Reč je o još nedovoljno poznatom fenomenu koji se ogleda u naglom propadanju kolonija ovih insekata. Naučnici upozoravaju da ovaj pomor pčela ozbiljno ugrožava ceo poljoprivredni sistem.

Prema nekim podacima, 71 od 100 poljoprivrednih kultura koje ulaze u sastav 90 odsto prehrambenih proizvoda, razmnožava se zahvaljujući insektima, u velikom broju slučajeva upravo zahvaljujući pčelama. Samo u Evropi, 4000 poljoprivrednih kultura vezano je za aktivnost pčela, od kojih svaka kolonija može da opraši 300 miliona cvetova dnevno.

Pčele žive u matrijarhalnim društvima, sastavljenim od tri vrste jedinki. Po dimenzijama se izdvaja kraljica, jedina plodna ženka, koja je okružena radilicama, sterilnim ženkama čiji je zadatak da opskrbljuju i brane koloniju. Pčelinjim društvima pripadaju i trutovi, mužjaci namenjeni isključivo oplođavanju matice. Za razliku od radilica, matica nema aparat za skupljanje polena. Neverovatno plodna, ona ima zadatak da polaže jaja, a u stanju je da položi i do 2000 jajašaca dnevno.

Domaće pčele spadaju u retke životinje koje su u stanju da se međusobno sporazumevaju na simboličan način, na primer, preko svojevrsnog plesa pomoću koga drugim jedinkama iz košnice označavaju prisustvo hrane. Inače, pčele su izvanredno vešti graditelji. Njihove košnice koje su u stanju da prime do 100 000 jedinki, predstavljaju plod savršene organizacije. Kad izaberu odgovarajuće mesto za košnicu, skupljaju se u gomilu, kako bi vosak za gradnju ćelija od kojih će se sastojati njihova buduća kuća održavali na temperaturi od 35 stepeni.

Gradnju počinje nekoliko pčela koje iz stomaka luče ljuspice voska, sastavljenog od mešavine preko 300 supstanci. Pčela svaku ljuspicu uzme ustima, obradi je pomoću enzima koje luči iz specijalnih žlezda i postavlja je tako da obrazuje heksagonalnu mrežu ćelija. Osim velike „sale“ u kojoj živi kraljica, prirodno saće može da sadrži i do 415 ćelija za radilice i 350 za trutove.

(Opširnije pročitajte u štampanom izdanju Zova)