Naslovna Događaji “Zov” ne zna za godine

“Zov” ne zna za godine

3147
0
PODELI

Prvi broj specijalizovanog časopisa za ljubitelje prirode i hobistike “Zov” pojavio se u prodaji tačno pre 35 godina, 2. marta 1984. godine, kao zamisao prvog urednika i osnivača Vladimira Laleta Perovića. Popularni i legendarni Lale, pred kraj karijere ostavio je za sobom jedini list u ondašnjoj i sadašnjoj državi koji je posvećen ljubiteljima prirode.

Tog načela “Zov”se drži i danas, a preživeo je teška ratna i poratna vremena, i to pre svega zahvaljujući svojim vernim čitaocima. Kvalitet sadržaja nije opadao, iako su svi, na neki način zabrinuti za stanje prirode, počeli da pišu o temama koje su se nekad mogle pročitati samo u “Zovu”. Internet je takođe učinio svoje, pa se nekadašnje ekskluzivne priče sa stranica “Zova” sada praktično mogu čitati na raznim portalima. “Zov” se štampa na svakih 15 dana i taj ritam izlaženja nikada nije menjan.

Nagrada dobrotvoru

Povodom 35 godina postojanja, “Zov” je uručio i priznanje “Animals best frend”. Ono se već dve godine dodeljuje pojedincu ili ustanovi koji su svojim radom u prethodnoj kalendarskoj godini učinili najviše povodom dobrobiti životinja, i ustanovljeno je zahvaljujući inicijativi Kinološkog društva Novi Beograd, emisije Pet Friendly i Revije Zov u okviru Kompanije “Novosti”.

Ovoga puta, priznanje je dodeljeno Nikoli Draganiću iz Guče, zbog najboljih rezultata koje je ostvario radom za dobrobit životinja u 2018. godini. Nikola Draganić je inače zaposlen u Osnovnom sudu u Čačku, a bavi se i gajenjem japanskih prepelica i proizvodnjom njihovih lekovitih jaja, na farmi koju je sam otvorio. Povod tome nije bilo bezazlen, jer je Nikolino zdravlje bilo ugroženo zbog čega se i odlučio na ovakav potez.

Draganić je početkom 2018. godine, u jednom nedeljnom oglasniku dao oglas za prodaju prepeličijih jaja, a sav novac od prodaje donirao je za izgradnju Dečjeg hemato-onkološkog odeljenja u Nišu.

Kad smo već u svetu živine, ne možemo da ne spomenemo Draganićevu inicijativu, koju je pokrenuo takođe 2018. godine, a odnosi se na promovisanje domaće autohtone rase živine – somborske kaporke. Poznavaoci prilika u ovoj oblasti poljoprivrede upoznati su sa činjenicom da je to jedna od ugroženih rasa kokoši u našoj zemlji i da u ruralnim područjima ima jedva 500 njenih grla, zbog čega je pod zaštitom države koja daje subvencije u cilju njenog održanja i zaštite.

Sve to, ali i stalna pomoć u lečenju i osposobljavanju povređenih ili napuštenih ptica, doprineli su da Nikola Draganić zasluženo ponese epitet najboljeg u 2018. godini u anketi “Zova”.

Akcije i teme

“Zov” je svih minulih godina bio mesto gde su navraćali mnogobrojni ljubitelji prirode, lovci, ribolovci, odgajivači, golubari… Oni nisu ulazili u redakciju samo kao teme i zbog neposredne saradnje, već su se tu često razmenjivala mišljenja i tražile nove ideje, kako bi se unapredio sadržaj lista.

Tokom celog postojanja, “Zov” je dodeljivao nagrade vernim čitaocima i upriličavao razne akcije. Tako, već 24 godine dodeljuje nagradu najboljim lovcima u manifestaciji poznatoj pod imenom “Lov na bakarnu lisicu”, koji se održava svake godine u februaru, u Kamenovu, pored Petrovca na Mlavi. Isto toliko dugo, trofej “Zova” dodeljuje se na “Somovijadi” u Malom Zvorniku, popularnoj “bućki”. U prvih 20 godina izlaženja, “Zov” je organizovao i akcije iz kinologije (“Živi darovi” i “Yu dog show”). Do pre dve godine organizovali smo i “Somovijadu” u Tekiji, ali je organizator, Nacionalni park “Đerdap”, odustao od ove manifetacije.

“Zov” je opstao uprkos tome što je često bio nepravedno zapostavljan. Ovoj redakciji doprinos su dali i zaposleni koji su se tu obreli zbog novih novinarskih izazova. Ali, i to sve je “Zov” upijao, kao što čini i sama priroda koja ume često da bude nepredvidiva.

Ekologija, kao i svest o stanju sredine u kojoj živimo, stalno se nameću kao teme, jer su postale ključne za opstanak životinja, ali i ljudi na planeti. Rekordni tiraži, brojne akcije i poduhvati, načinili su “Zov” svojevrsnim brendom, a on je to do današnjih dana.

Kad neko bude istraživao istoriju prirode na Balkanu, kao i stanje životinjskog i biljnog sveta, neće to moći da učini bez čitanja “Zova”. Sama ta činjenica, kao i to da je uprkos svemu opstao 35 godina, govori da je “Zov” obezbedio sebi značajno mesto ne samo u Kompaniji “Novosti”, već i u novinarstvu koje je nastalo na ovim prostorima.

Dobri ulovi i siguran lov, uz sve elemente poštovanja zaštite prirode, učiniće da “Zov” i narednih godina svojim čitaocima pruža najznačajnije informacije. Ako se već po jutru dan poznaje, po “Zovu” se poznaje priroda.

S. Š.

Foto Predrag Mitić

Antrfile

Gosti

Proslavi 35 godina “Zova” prisustvovali su i predstavnici OEBSA, šef njihove misije u Beogradu Gordana Janković sa saradnicima, glavni urednik Radio Beograda 2 Radoman Kanjevac, bivši glavni urednici “Večernjih novosti” Rade Brajović i Mirko Stamenković, kao i brojni prijatelji i saradnici “Zova” u njegovoj dugoj istoriji.

(foto 5)

Reč urednika

Odgovorna urednica “Zova” Dragana Čabarkapa, obraćajući se gostima povodom 35 godina postojanja časopisa, istakla je kako “ekologija ima posebno mesto u listu”.

– “Zov” je redovan učesnik akcije “Tražimo zagađivača godine i zaštitnika životne sredine” koju tradicionalno organizuje Radio- Beograd 2 i Pokret gorana Vojvodine – navela je Čabarkapa. – Već smo odabrali kadidate koje ćemo predložiti za ovogodišnji Zeleni i Crni list. “Zov” je 2017. godine objavio serijal od 16 tekstova, o ekološkim posledicama NATO bombardovanja 1999. godine, pod nazivom “Milosrdni anđeo ubija iz prirode” koji je finansijski podržalo Ministarstvo kulture i informisanja.

“Zov” na srednjim stranama poslednjih godinu i po ima svoj “Zović”. Reportažama i fotografijama, mališanima pokušavamo da približimo neistraženi svet naše planete i da njih, a još više njihove roditelje, razuverimo da se ne treba plašiti osvajanja prirode, kao i da je deci mnogo važnija igra na travi od igrica na kompjuteru. I sve o čemu pišemo objavljujemo i na našem sajtu.

Čabarkapa je na kraju naglasila – nastavićemo putem kojim idemo tri i po decenije. Delimo sudbinu štampanih medija i na razne načine pokušavamo da prođemo kroz ekonomske nepogode koje nam često aktiviraju crveni alarm. Nemamo više tiraž za ponos, ali imamo energiju, volju i veru da ćemo se i ubuduće okupljati i obeležavati rođendan “Zova”.